Svrha ovog rada jest analizirati i prikazati pravno uređenje prava na rad u EU-u u kontekstu problematike migracija. S obzirom na to da migracije općenito, a posebno radne migracije imaju svoje raznovrsne uzroke, te važne gospodarske, društvene i demografske posljedice, u radu se prvo daje prikaz temeljnih pojmova, povijesnog razvoja i značajki u vezi s migracijama.

Naznačuju se njezini najvažniji društveno-ekonomski i pravni aspekti te elementi tržišta rada koji su relevantni za migracije. U drugom dijelu rada detaljno se razrađuje normativno uređenje radnih migracija u EU-u. Pravi se jasna razlika između prava na rad državljana država članica EU-a i državljana trećih zemalja. Naglasak je stavljen na slobodu kretanja radnika, upućene radnike i prijelazni režim za državljane iz novih država članica.

Europska unija se danas suočava s najvećim nekontroliranim priljevom migranata i izbjeglica u svojoj povijesti tako da se slobodno može govoriti o migracijskoj i izbjegličkoj krizi. Uzroci koji su doveli do, slobodno možemo reći, eksplozije migrantske krize u 2015. godini dijametralno su različiti: bijeg od ratnih stradanja, potraga za boljim životom, odlazak iz nefunkcionalnih država te bijeg od različitih vidova ekstremizma i terorizma.

Migracije kao društveni i povijesni fenomen postoje od samih početaka čovječanstva. Nomadstvo je dugo vremena bilo primaran način života, a prirodni okoliš sa svim svojim resursima služio je za, duže ili kraće, nastanjivanje na određenom mjestu u određenom periodu. Postupnim se razvojem društvenih tipova i odnosa razvija sjedilački način života što podrazumijeva zauzimanje određenih teritorija od strane određenih grupa ili kolektiva.

Ti su kolektivi prisvajali pravo na teritorij te njegovu prenamjenu i iskorištavanje za zadovoljenje vlastitih potreba. Stoljećima kasnije, taj proces se razvio u smjeru izgradnje nacija-država koje su, sada kroz formalizirani i institucionalizirani sustav, smještene unutar određenih granica. Stanovnici tih država identificiraju se po određenim kriterijima od kojih su u suvremenom društvu među značajnijim nacionalno-etnička i religijsko-konfesionalna pripadnost te način i stil života, postojanje zajedničkih društvenih normi i poželjnih vrijednosti suživota. 

Europska unija, kao i druge zemlje na Balkanskoj ruti migracija, bilježi veliko povećanje broja osoba koje traže azil. Paralelno s povećanjem broja izbjeglica koje pokušavaju ući na teritorij EU-a pooštravaju se mjere za upravljanje migracijama, a pravo na azil na razini država članica sve se restriktivnije tumači. Traženje zaštite od proganjanja postaje razlogom za zatvaranje granica i onemogućivanje pristupa teritoriju i sustavu azila. No pristup sustavu azila prvi je korak u ostvarivanju prava na azil kako je ono zajamčeno međunarodnim, europskim i nacionalnim pravom.

Osim omogućivanja pristupa teritoriju i sustavu azila koji implicira obvezu država na prihvaćanje izbjeglica kako bi se u pravičnom i učinkovitom postupku utvrdila potreba za međunarodnom zaštitom, države su dužne poštovati načelo zabrane vraćanja (non-refoulement). Razjašnjavanje povezanosti omogućivanja pristupa sustavu azila i zaštite načela zabrane vraćanja svrha je ovog rada. Analiza u radu izvedena je pravnodogmatskom metodom istraživanja i tumačenja pravnih akata i drugih izvora prava te relevantnih preporuka i dokumenata UNHCR-a. Polazi se od pretpostavke da se bez omogućivanja pristupa teritoriju i sustavu azila ne može poštovati načelo zabrane vraćanja.

Osim iz međunarodnoga izbjegličkog prava i doktrinarnih tumačenja to proizlazi i iz prakse Europskog suda za ljudska prava u pogledu zabrane mučenja ili drugoga nečovječnog postupanja ili kažnjavanja zajamčene Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zaključuje se da kada razmatraju uvođenje novih mjera za upravljanje migracijskim kretanjima, države moraju uzeti u obzir međunarodne i europske standarde u pogledu zaštite načela zabrane vraćanja.

Policy brief Centra za mirovne studije
Ne-funkcionalna integracija za izbjeglice
Što sve država nije učinila za izbjeglice?

Autor Dorian Lacko u uvodnom dijelu kaže: "U ovom radu pokušat ću istražiti vezu između migracije i siromaštva te implikacije ovog odnosa na moguću socijalnu politiku. Analizirati ću određena objašnjenja o strukturama i procesima migracija i na koji način možemo gledati na siromaštvo u okviru istraživanja o migracijama i migracijskim politikama. Osvrnuti ću se na relevantne empirijske podatke i ponuditi nekoliko pristupa preko kojih možemo raspolagati s njima. Na kraju, prikazati ću argumentaciju koja se odvija između dva značajna teoretičara, Thomasa Poggea i Kierana Obermana koji iz svojih vlastitih polazišnih točaka žele ukazati na probleme migracija i time odgovarajućih migracijskih politika."

Rad je nastao u sklopu kolegija Filozofija politike, pod mentorstvom dr.sc. Nebojše Zelića (FFRI).

U seminarskom radu studentica Lidija Balog propituje pitanje odnosa prema kulturama koje su drugačije od naše matične kulture te pitanje patriotizma u vrijeme izbjegličke krize koja je zahvatila Europu sloveći tako najintenzivnijom krizom takve vrste zabilježene u povijesti od Drugog svjetskog rata. Zapanjujući su podaci o broju pristiglih izbjeglica, a još i više koliko je ljudskih bića poginulo zbog intencije o pronalasku boljih životnih prilika.

U radu također raspravlja o načinu na koji države reagiraju na izbjeglice te kako kontroliraju granice. 

Početkom 2019. godine u izdanju hed-biblioteke objavljena je monografija Okus doma: kulturnoantropološki osvrt na integraciju migranata u Zagrebu autorice Ive Grubiše. U knjizi se analiziraju mogućnosti za integraciju migranata na primjeru djelovanja kulinarsko - jezičnog kolektiva Okus doma. 

Pripremile pravnice Hrvatskog pravnog centra u sklopu projekta "Pravna pomoć tražiteljima azila" koji HPC izvodi u svojstvu provedbenog partnera UNHCR-a.

Odabrane teme iz područja azila i migracija
1. Dimenzije i razine integracije migranata i izbjeglica u društvo
2. Prava izbjeglica u međunarodnom pravu
3. Europski okvir za integraciju migranata i izbjeglica
4. Politika integracije u Hrvatskoj

U sklopu kolegija Filozofija politike (Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za filozofiju) studentice Antonija Bratić i Dora Kunović pripremile su seminarski rad na temu "Osjećaj pripadnosti državnom uređenju kao odgovor na dijeljeni nacionalni identitet". 

Iz uvoda: 

U ovome seminarskom radu bit će zastupan osjećaj pripadnosti državnom uređenju nasuprot osjećaja zajedničke pripadnosti. Najprije ćemo objasniti tezu koju zastupaju liberalni nacionalisti. Zatim ćemo prikazati što je dijeljeni nacionalni identitet i kako sa sobom povlači proces asimilacije. Prikazat ćemo asimilaciju i razlike između umjerene i radikalne asimilacije te ćemo pokušati objasniti zašto nijedan oblik nije dobra opcija. Zastupat ćemo ideju da je osjećaj pripadnosti državnom uređenju dovoljan kako bi se novo stanovništvo osjećalo ugodno i prihvaćeno, bez da pri tome s domaćim stanovništvom dijeli sličnosti poput zajedničke povijesti, vjere i sl. Naglasak će biti na izbjeglicama koje se definira kao osobe koje se radi osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja ne mogu (ili se zbog straha ne žele) staviti pod zaštitu zemlje čiji su državljani, ili osobe bez državljanstva koje se nalaze izvan zemlje prošlog boravka, a koje se ne mogu (ili se zbog straha ne žele) vratiti u tu državu.

Autorice Dora Ivančan i Sara Sušanj izradile su seminarski rad čiji je cilj ponuditi pregled rasprave i argumenata u pitanju imaju li liberalne demokratske države moralno pravo ograničiti migraciju ili birati politike koje služe njihovim nacionalnim interesima (isključujući i potencijalne migrante onako kako im odgovara). S druge strane, koji su argumenti koji idu u prilog tome da su sloboda i jednakost temeljne liberalne
vrijednosti koje zahtijevaju od država da održavaju otvorene granice. Pregled rasprave ide u smjeru da se prvo nude argumenti u kontekstu konvencionalnog pogleda, odnosno na obranu prava države da isključi (potencijalne) migrante, zatim u kontekstu slobode kretanja i otvorenih granice te ocjene pozicije otvorenih granica, neidealnog pristupa migraciji i ocjeni neidealnog pristupa migraciji.

Centar za mirovne studije je objavio preporuke za unapređenje sustava privremene zaštite i integracije.

Bruno Rukavina, Florijan Bašić; Politički diskurs i konstrukcija stereotipova o migrantima među studentima Sveučilišta u Zagrebu

Ovaj rad izrađen je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom doc. dr. sc. Đane Luše i predan je na natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini 2015./2016

Migracije, kao povijesna pojava, odvijaju se od samih početaka ljudske civilizacije. Europu je posljednjih godina zahvatila najveća migracija ljudi od Drugog svjetskog rata. Više je nego evidentno kako migracije predstavljaju jedan od središnjih izazova za Europsku uniju, a istovremeno su, kako Učakar[1] figurativno ističe, Ahilova peta njezinih temeljnih vrijednosti podređenim diskursima vrijednosti, sigurnosti, ugroženosti i straha. Zašto uopće dolazi do migracija te zašto, u većini slučajeva, ljudi bježe iz područja Bliskog istoka, Afrike i dijelova Azije? Zašto se uglavnom nastoje domoći Europe i zašto, u najviše slučajeva, kao krajnju destinaciju imaju tek u nekoliko zemalja Europske Unije? Kakva su prava ljudi koji imigriraju te koja su prava država članica? 

Anđela Elek, Split, 2020.

Dobro je poznato kako je fenomen migracija postao iznimno relevantan u posljednjih nekoliko desetljeća. Migrantska kriza u Europi je posebice od 2015. godine rezultirala brojnim raspravama o migracijama, izbjeglicama, integraciji i sličnim pitanjima, te je stoga jedan od ciljeva ovog rada dati odgovarajući doprinos profesionalnoj i javnoj debati na području integracije migranata u hrvatsko društvo. Rad je koncipiran u pet dijelova. Nakon uvodnog dijela, u drugom dijelu rada izlaže se teorijski okvir koncepta integracije migranata, odnosno prikazuju se pokušaji (još uvijek neuspješnog) iznalaženja jedinstvene definicije pojma integracije migranata. Slijedi treći dio, u kojemu se daje pregled pravnog okvira Republike Hrvatske na području integracije migranata. 

U tom kontekstu, navode se relevantne odredbe Ustava Republike Hrvatske, relevantni ratificirani međunarodni ugovori, te odgovarajući zakoni i podzakonski propisi, kao i relevantna praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske. Imajući u vidu da je Republika Hrvatska harmonizirala svoje zakonodavstvo s acquis communaitaireom Europske unije i članica je Europske unije, u radu se posebna pozornost poklanja prikazu okvira Europske unije za integraciju migranata. Četvrti dio rada bavi se institucionalnim okvirom Republike Hrvatske za integraciju migranata, pri čemu se naglašava kako je područje integracije migranata, na temelju zakonodavnog i regulatornog integracijskog okvira, područje koje je u nadležnosti nekoliko ministarstava (na čelu s Ministarstvom unutarnjih poslova), ureda, povjerenstava, a značajnu ulogu u ovom području svakako imaju i brojne nevladine organizacije. Konačno, u petom i ujedno zaključnom dijelu rada navode se preporuke za daljnji razvoj integracijske politike Republike Hrvatske.

Na području Europe pitanje integracije migranata u domaće društvo od prvorazredne je važnosti. Istodobno je utjecaj EU-a u politici integracije migranata na razini država članica i kandidatkinja ograničen i ponajprije usmjeren na potporu u pružanju stručne i financijske potpore. Iako Hrvatsku obilježava demografska depopulacija i emigracija hrvatskog stanovništva prema zemljama zapadne Europe, bilježi se i trend povećavanja broja migranata koji se trebaju integrirati u hrvatsko društvo.

Razvoj integracijske politike stoga je od osobite važnosti uzimajući u obzir da se u idućem razdoblju očekuje porast broja migranata u Hrvatskoj, i državljana trećih zemalja koji će u RH dolaziti u okviru radnih migracija i u okviru obveza koje je RH preuzela u odnosu na zbrinjavanje izbjeglica u sklopu kvota EU-a, ali obveza koje proizlaze iz poštivanja ustavne obveze na pružanje utočišta osobama koje su proganjane u svojim zemljama podrijetla.

U radu se analizira pravno i institucionalno uređenje politike integracije migranata u Hrvatskoj te promjene koje su se u politici integracije dogodile pod utjecajem europeizacije. Nadalje, istražuje se je li se politika integracije u petogodišnjem razdoblju od ulaska u članstvo EU-a nastavila razvijati u skladu s europskom politikom ili je došlo do reverzibilnosti procesa adaptacije. Zaključuje se da je integracijska politika razvijena pod prevladavajućim utjecajem EU-a, no osim utjecaja EU-a postoje i drugi endogeni i egzogeni faktori koji utječu na taj razvoj

Odgovornost policijskih službenika za (ne)zakonito postupanje prema migrantim. Priručnik za policijske službenike- Pravo na pristup sustavu azila i zaštita temeljnih prava migranata.

U radu se ukratko prikazuju pojam i vrste odgovornosti policijskih službenika te se prikazuju presude Europskog suda za ljudska prava za nezakonito postupanje tijela javne vlasti.

Hrvatski pravni centar je, kao provedbeni partner UNHCR-a, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje izradio brošuru pod nazivom „Pravo na rad tražitelja međunarodne zaštite, osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom i osoba pod privremenom zaštitom“. Brošura sadrži ključne informacije o pravu na zapošljavanje i rad, kao i o zaštiti tih prava te je, za sada, prevedena na engleski, ukrajinski i ruski jezik.

Pregledno izvješće o migracijama, održivosti i obrazovanju za razvoj u EU izrađeno u sklopu projekta InterCap tijekom 2018. godine. 

Izvješće daje uvid u poveznice između migracija i održivog razvoja, pregled institucionalnog i zakonskog okvira navedene problematike te prikaz javnog i medijskog diskursa o međunarodnim migracijama i održivom razvoju. Dane su i preporuke donositeljima politika u EU.

Cilj ovog seminarskog rada jest prikazati  način na koji su izbjeglice i migranti prikazani u književnim djelima i koja je uopće svrha književnih djela. Na temelju poglavlja Inner eyes: Respect and the sympathetic imagination iz knjige „The new religious intolerance“ Marthe C. Nussbaum obratiti ću ulogu unutarnjeg oka, te načine  na koje se ono može aktivirati i koje zamke postoje. Kako književnost igra bitnu ulogu kod naše moći imaginacije i aktiviranja unutarnjeg oka u seminarskom radu biti će obrađena tri književna djela u kojima se nalaze opisi izbjeglica i migranata, a koja obrađuju tematiku Domovinskog rata, Rata u Bosni i Hercegovini te masovne migracije stanovništva krajem 19. i početkom 20. stoljeća.  

Rad je izradila Valentina Halovanić u sklopu kolegija Filozofija politike, pod mentorstvom dr.sc. Nebojše Zelića (FFRI).